Cijenjeni čitatelji portala e-rijeka.com, obavještavamo vas da će tokom ljeta, radi godišnjih odmora kolumne na portalu biti objavljivane u periodima od svaka sva tjedna!
Obilježavanje 25. obljetnice Riječkog karnevala
Autor: Marko Stanic
Subota, 02 Veljača 2008
U
sklopu obilježavanja 25. obljetnice Riječkog karnevala Riječani i
njihovi gosti prigodnim programom prisjetili su se prve karnevalske
povorke koja je održana 21. veljače 1982. godine, a uz sudjelovanje tri
karnevalske grupe koje su tada prve organizirano prošetale riječkim
Korzom i utrle put Riječkom karnevalu: karnevalske grupe Lako ćemo,
Pehinarskih feštara i Halubajskih zvončara.
Nakon
okupljanja na Trgu Bana Jelačića karnevalske grupe prošle su istom
rutom kao i 1982. godine, i to od Trga Bana Jelačića Korzom do
Jadranskog trga. Potom je uslijedilo predstavljanje karnevalskih grupa
na pozornici na Korzu uz voditelja programa Josipa Krmpotića, a koje su
prisustvovale svim karnevalskim povorkama Riječkog karnevala kroz sve
protekle godine.
Karnevalska grupa Lako ćemo jedna je od
prvih karnevalskih grupa koja je uz Halubajske zvončare i Pehinarske
feštare, davne 1982. godine, kao jedina "gradska" karnevalska grupa,
organizirano prošetala riječkim Korzom s već legendarnom maskom
klaunova i na taj način označila početak Riječkog karnevala. Te je
godine nakon karnevalske povorke, kao jedina karnevalska grupa,
sudjelovala u programu u Kavani hotela Neboder. Legendarna maska klauna
Karmelina sve je ove godina, kao nit koja ih spaja, bila prisutna na
svim Riječkim karnevalima Od tada sudjelovali su svake godine na svim
povorkama Riječkog karnevala te na promotivnim nastupima u zemlji i
inozemstvu, gdje su maštovitim maskama i uvijek originalnim nastupima
promovirali svoj grad i Riječki karneval. Uvijek vedra duha, u
karnevalima su sudjelovali uz svoj poznati moto: Kako ćemo -lako ćemo!
Pehinarski
feštari su karnevalska grupa koja njeguje "stare užance" i prenaša ih
na mlađe generacije. Pehlin je nekada bio dio kastavskog kraja, dok je
danas dio grada Rijeke. Pedesetih godina složili su se mladići i
oformili maškaranu grupu koja je bila malo drukčija od onih koje su do
tada na Pehlinu već postojale. Ne samo da je bila drukčija, nego je i
nove "užance" stvorila, pa su osim po Pehlinu počeli obilazit i
Halubje. Razlikovali su se i po kostimu, te su izgledali kao vojnici
(kapa-bareta s frontinom na kojoj je kao obavezni ukras paunovo perje,
jaketa s epoletama ukrašena žutim resicama, hlače ukrašene žutim
resicama, čizme i sablja) . Do osamdesetih godina Pehinarski feštari
bili su samo mladići, a odonda i djevojke ulaze kao ravnopravne članice
grupe.
Danas su članovi u dobi od 3 godine pa naviše. Kao
prava karnevalska grupa imaju svoju himnu, te zastavu i bedž (glava
pijetla u jajetu). Ove godine obilježavaju 55 godina kontinuiranog
djelovanja. Redovito održavaju svoje drevne običaje, te brojne
karnevalske programe, kao npr. mesopusne tance, dječje redute,
karnevalsku povorku "Maškarani Pehin" i sl. Gostovali su na brojnim
karnevalima u zemlji i inozemstvu. Po drevnom običaju pale Pusta u
srijedu – na Pepelnicu. Treća grupa koja je prije 25 godina
pokrenula tradiciju Riječkog karnevala bili su Halubajski zvončari.
U
Halubju, zapadnom dijelu Kastavštine u okolici Rijeke sačuvani su
jedinstveni narodni običaji - zvončari čije porijeklo seže do u
prapovijest. Vezani za stočarske krajeve, što pokazuje i njihova
oprema, prvobitna njihova zadaća bila je tjeranje zlih duhova zime i
poticanje novog proljetnog ciklusa. Ogrnuti su ovčjim kožama i velikim
zvonom na donjem dijelu leđa. Na glavi imaju posebno stilizirane maske
– čudne životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima.
Odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava. U rukama
imaju baltu ili bačuku - stilizirani buzdovan. U vrijeme poklada, bez
obzira na vremenske prilike, obilaze u velikoj grupi sela svoga
zavičaja prema davno utvrđenom rasporedu.
Za
njih je vezana i legenda, tjeranja Tatara ili Turaka. Kada su
provaljivali u naše krajeve, tada su se ondašnji pastiri ogrnuli ovčjim
kožama, na glave stavili maske, opasali se zvonima i strašno bučeći
tako potjerali neprijatelja. Otuda u njihovoj opremi i elemenata
oružja.Njihova je magijska funkcija danas u drugom planu. Svojim
impresivnim scenskim nastupom prvorazredna su turistička atrakcija i
izazov za znanstvena proučavanja.
Poznati su daleko izvan regionalnih
granica. Ujedno su i najbolji čuvari folklornih tradicija, svog
zavičajnog identiteta Halubja i Kastavštine. Stalni su sudionici
međunarodnog "Riječkog karnevala", najvećeg u Hrvatskoj i jednog od
najpoznatijih u Europi.
Nakon predstavljanja grupa na Korzu
karnevalska povorka predvođena Meštrom Tonijem, Kraljicom Ivanom i
Riječkim Morčićima krenula je Korzom do Gata Karoline Riječke, gdje su
se u šatoru, uz prigodnu karnevalsku zabavu i nastup Gustafa i grupu
Azur prisjetiti svih proteklih Riječkih karnevala.(rijeka.hr)
Nakon
okupljanja na Trgu Bana Jelačića karnevalske grupe prošle su istom
rutom kao i 1982. godine, i to od Trga Bana Jelačića Korzom do
Jadranskog trga. Potom je uslijedilo predstavljanje karnevalskih grupa
na pozornici na Korzu uz voditelja programa Josipa Krmpotića, a koje su
prisustvovale svim karnevalskim povorkama Riječkog karnevala kroz sve
protekle godine.
