Cijenjeni čitatelji portala e-rijeka.com, obavještavamo vas da će tokom ljeta, radi godišnjih odmora kolumne na portalu biti objavljivane u periodima od svaka sva tjedna!
Hrvatska četvrta u svijetu po riziku od kreditnog sloma
Autor: Marko Stanic
Srijeda, 06 Veljača 2008
Pogodi li svijet kreditna kriza, Hrvatska će biti četvrto
tržište u nastajanju koje će platiti najveću cijenu.
Konzultantska tvrtka Aon sa stručnjacima poznate Oxford Analytice
objavila je Indeks globalnog kreditnog sloma za 2008., prema kojemu su
Letonija, Turska, Mađarska, Hrvatska i Libanon države najizloženije
potresima na svjetskim financijskim tržištima.
Na začelju liste nalaze se brojne afričke i azijske zemlje (Libija,
Brunej, Eritreja, Turkmenistan, Laos) koje ne moraju strepiti da će
ostati bez stranog kapitala jer ga očito ni sada ne dobivaju. Slovenija
je deseta na toj listi, Bosna i Hercegovina 34., Makedonija
48., a Srbija 50. Od europskih tranzicijskih lidera najmanje
rizika veže se uz Poljsku (75), dok je Češka
20., Slovačka 15., a Rumunjska na sedmom
mjestu.
Rang-lista potencijalnog kreditnog sloma mjeri fiskalni i deficit u
razmjeni s inozemstvom, ovisnost o uvozu nafte, udio privatnih
kreditora u dugu, otplate duga tijekom godine i brzinu rasta kredita.
Kod triju od šest promatranih parametara Hrvatska je dobila
oznaku visokog rizika, srednje visok rizik je kod ovisnosti o uvozu
nafte i manjku u budžetu, a jedino je srednjim ocijenjen
rizik kreditne aktivnosti.Rang-lista nije rađena za najrazvijenije
svjetske sile i offshore financijske centre, već samo za 137 država u
razvoju, a u izračun su uzeti relevantni podaci svjetskih financijskih
institucija.
Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, kaže da je Oxford
Analytika listu pripremila matematički besprijekorno, no iz
nje se ne vidi da je kreditni potencijal hrvatskih građana visok jer je
posljednjih godina financijska imovina rasla brže od zaduženosti, a taj
trend trebao bi se dugoročno nastaviti.
Indeks kreditnog sloma i njegovi pokazatelji zavređuju
povećanu pozornost te ih treba ozbiljno shvatiti. U vrijeme financijske
krize znatno se pogoršava raspoloženje međunarodnih
investitora prema tržištima u nastajanju kaže
Stojić.(vecernji.hr;Autor Ljubica Gatarić)
Na začelju liste nalaze se brojne afričke i azijske zemlje (Libija,
Brunej, Eritreja, Turkmenistan, Laos) koje ne moraju strepiti da će
ostati bez stranog kapitala jer ga očito ni sada ne dobivaju. Slovenija
je deseta na toj listi, Bosna i Hercegovina 34., Makedonija
48., a Srbija 50. Od europskih tranzicijskih lidera najmanje
rizika veže se uz Poljsku (75), dok je Češka
20., Slovačka 15., a Rumunjska na sedmom
mjestu.
