Američki predsjednik George W. Bush danas
u 10 sati i 40 minuta održat će govor pred oko četiri tisuće građana,
uzvanika na Markovu trgu. Sat vremena prije toga šef najmoćnije države
na svijetu upoznat će se s članovima Vlade Ive Sanadera i u Plavom salonu u Vladi upisati u Zlatnu knjigu visokih gostiju.
Američki predsjednik George W. Bush i premijer Ivo Sanader potom
će se četrdesetak minuta zadržati u razgovoru kojemu će, doznajemo,
stabilnost u regiji uzdrmanoj “kosovskom krizom” biti prioritetna tema.
Nikome ne treba objašnjavati kolika je bila uloga američke
politike u zaustavljanju rata u Hrvatskoj i BiH i ponosni smo što je
Hrvatska danas glavni partner SAD-u i međunarodnoj zajednici u daljnjoj
stabilizaciji i demokratizaciji jugoistoka Europe. Ovaj posjet još
jednom to potvrđuje - prokomentirao je jučer visokopozicionirani izvor
u Ministarstvu vanjskih poslova.
Posjet američkog predsjednika
Hrvatskoj i njegovo izrazito zauzimanje za to da Hrvatska, Albanija i
Makedonija na ovotjednom NATO summitu u Bukureštu dobiju pozivnicu u
Sjevernoatlantski savez, analitičari smještaju u kontekst nastojanja
američke politike da konačno završi “pospremanje” nestabilnog Balkana
koji vrije puna dva desetljeća. Ne treba, međutim, nikako zanemariti
niti podcijeniti ni motiv preslagivanja snaga u novom odmjeravanju
mišica s Putinovom Rusijom.
Sa summita NATO-a Bush u Hrvatsku navraća s polovičnim uspjehom:
saveznici su podržali njegovu ideju postavljanja raketnog štita u
istočnoj Europi, a Hrvatska i Albanija vratili su se kući s pozivnicom
u džepu. Međutim, Bushu nije uspjelo u isto društvo ugurati i
Makedoniju, a nije prošao ni njegov zahtjev da Ukrajina i Gruzija uđu u
Akcijski plan za članstvo u NATO-u.
U okviru razgovora o
stanju u regiji, hrvatski premijer Sanader namjerava se svakako
dotaknuti i odnosa u BiH te će pokušati dogovoriti s američkim
predsjednikom da se u mogućim ustavnim preslagivanjima u susjednoj
državi pod svaku cijenu zaštite prava i konstitutivnost Hrvata koji su
ugroženi jer su brojčano manji od druga dva naroda - Srba i Bošnjaka.
Hrvatska strana, nakon posjeta Busha i njegove pratnje u kojoj je i
više od stotinu američkih novinara, nadaju se i povećanju američkih
investicija u Hrvatsku kao i turista iz SAD-a.
Američki
predsjednik George W. Bush, 43. predsjednik SAD-a, u Hrvatsku je stigao
u zadnjoj godini svoga drugog, ujedno i posljednjeg mandata na čelu
najmoćnije države svijeta.
Za predsjednika SAD-a izabran je
2000. pobijedivši u tijesnoj utrci demokrata Ala Gorea, čije su
pristaše osporavale Bushovu pobjedu. Prati ga imidž jednog od
najkontroverznijih i najneomiljenijih američkih predsjednika - sa
90-postotne potpore nakon terorističkih napada na New York 11. rujna
2001. godine, pri kraju mandata, sredinom 2007. bilježi potporu od samo
26 posto. Njegovoj nepopularnosti najviše je pridonio petogodišnji rat
u Iraku u kojemu je živote izgubilo najmanje 90 tisuća ljudi, od čega
više od četiri tisuće američkih vojnika.(jutarnji.hr-Suzana Barilar, Nataša Božić, Foto: Damjan Tadić/Cropix)