|
Jeste li ikada promatrali
Rijeku iz Kastva ili iz Opatije po noći?
Rijeka po noći izgleda kao
prekrivena nekakvim magličastim, crvenkastim omotačem. Taj omotač je smog,
prljavština i sve ono što se po danu zbog topline usijava u grad, a po noći
vjetar pomalo raščišćava i otpuhuje. Čestice svjetla se šire i stapaju sa
smogom pa iz daljine izgleda kao nekakav omotač.
Dakle istina je kad kažu da
je Rijeka jedan od najzagađenijih gradova u Hrvatskoj. Od Ine na Mlaci koja
svaki dan u godini tom dijelu grada pruža zamaman miris, do Bakarca i onog
dimnjaka, Rijeka je prepuna zagađenja. Tom zagađenju pripomažemo i mi, građani.
Eto ljeto je, gužve na
cestama su nepodnošljive, smog je ljeti još postojaniji zbog vrućina i
ustajalog zraka, a u većini auta nalazi se samo jedan čovjek što dodatno
opterećuje promet. Kako riješiti problem prometnih gužvi i pretjeranog
zagađivanja? Rješenje su dobre ceste, kvalitetan gradski promet ili svakome
bicikla nek se ljudi malo rekreiraju.
Ceste su očajne, križanja i
semafori još gori, gradski promet je preskup i ne pokriva cijelu okolicu
Rijeke, a bicikle još nismo isprobali. Doduše kada je Koprivnica pustila u
promet nekoliko stotinjaka bicikala na korištenje građanima oni su u nekoliko
dana nestali. Ideja s biciklama mi se činila dobra: uzmeš biciklu kad ti treba
i ostaviš ju bilo gdje kad ti više ne treba. I ko za inat lijepo su te bicikle
sebi spremili u garaže i u gradu ih više nije bilo. S Rijekom bi to mogao biti
problem s obzirom da je manja površina grada na istoj visini, ali zašto ne.
Kvaliteta rječkog zraka varira od 2. do 3. kategorije,
ovisno o mjestu i vremenu analize.
Zasluge idu – Ini na Mlaci. Već se neko vrijeme po gradskim vijećima
povlače rasprave o tome je li odgovoran grad, država ili Ina, i što napraviti
po tom pitanju. Jedno od rješenja je bilo zatvoriti pogon na Mlaci do 2010. ,
odnosno dok se ne nađe drugo mjesto za premještaj, ali od toga ništa.
S obzirom na to da je očito
da mali čovjek ne može ništa protiv velikih tvrtki i njihovog zagađivanja,
možemo napraviti male stvari koje bi pomogle u očuvanju prirode. Voda na
primjer; u kućanstvima bespotrebno koristimo ogromne količine vode. Za pranje
zubi nekima treba petnaest litara vode, znači trideset litara vode dnevno po
osobi samo za pranje zubi. Kad bi se slavine zatvarale i voda trošila sa više
pažnje mogli bismo mnogo uštedjeti.
Prosječan čovjek godišnje
proizvede oko četiristo kilograma smeća, otprilike tona smeća godišnje u
tročlanoj obitelji. Taj se otpad mora pravilno bacati, a država mora naći
načina da deponiji ne smetaju normalnom životu te da ne ugrožavaju prirodu.
Uveli smo i kauciju od pola
kune za plastične boce i limenke, pa zašto ih ne razdvajati. Jedna vreća za
plastične boce mlijeka, sokova, voda, jogurta i slično, a druga za limenke.
Reciklaža uvelike pomaže u očuvanju prirode i smanjenju količine otpada.
Kako bi postigli zdraviji
život i očuvali život na zemlji jedino rješenje su zakoni
i uvjeti za njihovu primjenu.
Prijašnje kolumne:
-
Što jedemo ?
-
Nogomet nas (ne)spaja
-
Sex i grad, tko ne želi biti kao one
-
Rijeka - grad rocka ili leglo cajki?
-
'Opatijske Barufe'
-
Capoeira
-
Ubojice jučer i danas
-
'Chuck Norris je nokautirao državnu maturu'
- Prag – kraljevski grad kockarnica i piva
 |
