Centralizacija i kontrola jedinica lokalne samouprave
Autor: Neven Rajak
Utorak, 01 Srpanj 2008
Gradonačelnik Vojko Obersnel na svojoj je redovitoj konferenciji za novinare komentirao Vladin prijedlog zakona o proračunu ocijenivši neke njegove odredbe najgorom vrstom centralizacije i političkom željom diskrecione kontrole. Tim prijedlogom komunalna i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave pri zaduživanju za realizaciju kapitalnih projekata morat će tražiti suglasnost ministarstva financija.
Gradonačelnik Obersnel je rekao da i sam način predlaganja zakona, po hitnom postupku, pokazuje da Vlada želi izbjeći prvo i drugo čitanje u Saboru te nametnuti zakon koji je načinom predlaganja suprotan Europskoj povelji o pravima jedinica lokalne samouprave, budući da Vlada prilikom predlaganja nije konzultirala udruge gradova i općina. - Taj se zakon proklamira kao usklađivanje s zakonodavstvom EU, dok se u stvarnosti radi o najgoroj centralizaciji i političkoj želji da se diskrecionim pravom kontroliraju jedinice lokalne samouprave, jer nema jasnih kriterija po kojima će ministarstvo financija odlučivati o davanju suglasnosti, rekao je Obersnel.
Po prijedlogu zakona zaduženja komunalnih i trgovačkih društava uračunavala bi se u ukupnu stopu zaduženosti gradova odnosno općina ili županija, što će znatno usporiti sve njihove razvojne projekte. Obersnel je na primjeru predugog čekanja suglasnosti Vlade za zaduživanje Grada Rijeke za gradnju bazena koje je na koncu završilo znatno manjim odobrenim iznosom, podsjetio na način kako je Vlada do sada vidila provođenje tog zakona.
Ukupno zaduženje svih jedinica lokalne samouprave iznosi tek nešto manje od 2 posto od ukupnog zaduženja države. Ako zakon ne doživi promjene, ukupna bi stopa zaduženja Grada Rijeke, s obzirom na izdana jamstva i preuzete obveze za realizaciju kapitalnih komunalnih projekata, iznosila nešto manje od zakonom dozvoljenih 20 posto. To bi ipak, prema riječima Obersnela, dovelo do znatnog usporavanja realizacije niza projekata u narednim godinama. Budući da je za prijedlog zakona doznao putem web stranica Vlade, gradonačelnik smatra kako ovaj zakon zadire u ustavni položaj jedinica lokalne i regionalne samouprave, najavivši da će poduzeti sve da utvrdi njegovu ustavnost.
Obersnel je kazao da je dobivena građevna dozvola za gradnju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u tzv. T-objektu bivše tvornice Rikard Benčić, koja uključuje i podzemnu garažu i trg, pa će već na sljedećoj sjednici Poglavarstva biti riječi o odabiru načina financiranja izgradnje.
Što se tiče kompleksa bazena na Kantridi do 19. srpnja trebaju biti obavljeni svi tehnički pregledi i izdane sve uporabne dozvole za veliki bazen, bazen za zagrijavanje i prateće objekte neophodne za održavanje Europskog prvenstva u malim bazenima. Slijede aktivnosti za gradnju bazena za skokove u vodu te rekonstrukcija postojećeg bazena kao i uređenje plažnog pojasa, što bi trebalo biti gotovo u prvom kvartalu iduće godine. U svrhu tehničkog pregleda bazen će se ovih dana početi puniti vodom, što bi možda na području Kantride i Turna moglo u noćnim satima dovesti do poremećaja opskrbe vodom, no to neće trajati dugo budući da do 15 srpnja treba biti obavljen tehnički pregled nove vodospreme na Zametu, nakon čijeg puštanja u rad će se uvelike poboljšati opskrba vodom tog dijela grada, kazao je Obersnel.
Obersnel je također za ovaj tjedan najavio i svečano puštanje u rad 150 milijuna vrijednog projekta vodovoda Rijeka – Krk, kojeg zajednički financiraju Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Hrvatske vode, INA – Industrija nafte d.d. Zagreb, KD Vodovod i kanalizacija Rijeka, Ponikve d.o.o. Krk i čijom će se realizacijom stanovnicima zasad samo sjevernog dijela otoka Krka, omogućiti korištenje kvalitetne pitke riječke vode.
Gradonačelnik je govorio i o 11. Konferenciji udruge gradova i luka održanoj prošli tjedan u Stockholmu, kojoj je Obersnel nazočio kao gradonačelnik, ali i kao član predsjedništva, na kojoj je bilo riječi o aktivnostima koje velike europske luke pokreću u smislu uređenja zelenih površina ili gradnje sportskih, kulturnih, zabavnih sadržaja u takozvanim kontaktnim područjima luka i gradova, kako bi se luke što više okrenule svojim susjedima, odnosno građanima. Nadalje, budući da je obalnog pojasa sve manje i postaje predragocjen, sve je prisutniji trend premještaja lučkih djelatnosti u zaleđe gradova, gdje se obavlja skladištenje, prerada, dorada ili daljnji prekrcaj tereta. U tom smislu bi u u razvoju naše luke, trebalo razmišljati o što veće, iskorištavanju intermodalnih centara poput Miklavlja ili Kukuljanova kazao je Obersnel, naglasivši da očekuje kako će i predstavnici riječke luke koji su također bili na kongresu, takav stav prenijeti svojim upravnim odborima. (rijeka.hr)