Nakon prvih neposrednih izbora za gradonačelnika, gradsku skupštinu, načelnika, župana, gradske četvrti i mjesne odbore 17. svibnja i crveni i plavi su likovali, a nisu imali zašto.

Svaki 80-ti građanin Hrvatske koji je imao pravo glasanja na izborima kandidirao se za neku od funkcija. To je samo po sebi poražavajuća informacija jer pokazuje da ne vide drugi biznis koji im osigurava egzistenciju. Hrvatska ima 21 županiju s gradom Zagrebom i redom od jedne do druge bilo je velikih iznenađenja.

U ponoć sa petka na subotu u Hrvatskoj je počela izborna šutnja uoči nedjeljnih petih po redu lokalnih izbora od neovisnosti, na kojima će nešto više od četiri milijuna birača prvi put neposredno birati općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te njihove zamjenike, a biraju i članove lokalnih i regionalnih predstavničkih tijela za iduće četiri godine.

Za nekih tjedan dana održavaju se prvi neposredni izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, a u nekim gradovima i predsjednika mjesnih odbora i četvrti. Točno 17. svibnja otvoriti će se birališta i na glasačkim listićima birati će se IME, a ne stranka, a uz to ime vezuje se stranka i program. Mi vam donosimo pregled kandidata po nekih hrvatskim gradovima.Utrka za glasačima krenula je i prije objavljenog roka početka izbora pa su gradovi bili oblijepljeni plakatima raznih parola: ZA NOVI ZAGREB, POGODUJEM KUMOVIMA  i slično. Plakati nisu prikazivali program nego su udarali po opoziciji, pa su se građani našli u situaciji da znaju lica, a ne znaju obećanja.

Transparentnost, antikoruptivnost i uključenost civilnog sektora kroz partnerski odnos s Vladom zaključci su okruglog stola

Zbog ne uključenosti svih relevantnih sudionika i zbog neprovjeravanja postojećih strategija i Zakona Hrvatska vlada mora biti svjesna da ju očekuje revidiranje svih tih zakona donesenih brzinski zbog vanjskih pritisaka, a takvim postupcima ne stvara klimu suradnje na nacionalnoj razini koja dovodi do rješavanja raznih problema o kojima provoditelji projekata u nevladinom sektoru znaju puno, rečeno je na okruglom stolu o Hrvatskoj kao pružateljici međunarodne razvojne pomoći održanom jučer u Ministarstvu vanjskih poslova.

U kolovozu 2002. godine, primajući nagradu Američke odvjetničke komore za napore u promicanju demokratskih reformi i pravne države, predsjednik Stjepan Mesić objasnio je što mu ona znači: "Ona je priznanje za sve ono što sam učinio za vladavinu prava i funkcioniranje pravne države". Premotajmo na ožujak 2009. godine. "Nećemo čekati pravomoćnost presude Vladimiru Zagorcu, mi ćemo njemu oduzeti odlikovanja već sada".